Temeljem dopisa HPS-a predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir uputila je prijedlog ministrici poljoprivrede Mariji Vučković da razmotri mogućnost uvođenja interventne potpore koja bi, uzimajući u obzir gubitke medonosnog bilja tj. medonosnog potencijala zbog nepovoljnih klimatskih prilika, olakšala hrvatskim pčelarima nastavak proizvodnje i spriječila gubitak pčelinjih zajednica.
Petir je predložila i da u okviru suradnje s EU institucijama i drugim državama članicama Unije, koje se susreću s istim problemom, ministrica inicira aktivnosti kojima bi se kroz interventne mjere pomoći na EU razini, pripomoglo oporavku sektora pčelarstva u Republici Hrvatskoj.
„Iz izvješća o stanju mednonosnog bilja i pčelinjih zajednica u 2021. godini, koja su za Hrvatski pčelarski savez prikupile pčelarske udruge, razvidno je da su gubitci medonosnog bilja tj. medonosnog potencijala prisutni na cijelom području Republike Hrvatske, a što bi, zbog nedostatka hrane moglo utjecati i na povećane gubitke pčelinjih zajednica“, pojasnila je Marijana Petir pozadinu svog prijedloga upućenog ministrici.
Hrvatski pčelarski savez koji okuplja 154 pčelarske udruge čiji članovi predstavljaju 72,5% pčelara od ukupnog broja pčelara u Republici Hrvatskoj upisanih u Evidenciju pčelara i pčelinjaka za tekuću godinu, prikupio je izvješća navedenih pčelarskih udruga o stanju medonosnog bilja odnosno gubicima medonosnog potencijala na terenu izazvanim lošim i nepovoljnih vremenskim uvjetima, napose mrazom početkom travnja koji se uzastopno ponavljao tijekom nekoliko dana. Također, tom stanju su pridonijele neuobičajeno niske temperature za ovo godišnje doba, ali i dugo kišno razdoblje. Iz prikupljenih podataka na razini cijele Republike Hrvatske, Savez procjenjuje da su gubici na razvojnim pašama (voćna, vrbova, industrijsko bilje) 80%, dok su gubici na glavnim pašama (bagrem i kadulja u primorskom dijelu i na otocima) 100%. Savez procjenjuje da se zimski gubici pčelinjih zajednica kreću oko 40% na razini cijele Republike Hrvatske.
Preuzeto s Hrvatski pčelarski savez
Med od bagrema je svijetložute boje, žitak, proziran, ugodnog i blagog okusa i mirisa, lagan i ukusan. Zbog tih osobina ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Pomaže kod nesanice, umiruje prenadraženi živčani sustav pa na taj način djeluje i na otklanjanje posljedica nagomilanog stresa. Stoga je dobar za umirenje, kod vrtoglavica, nemira i sličnih smetnji. Ublažava i klimakterične tegobe. Preporučuje se uzimanje navečer i to s čajem od kamilice jer se na taj način pojačava djelovanje i meda i čaja. Dobar je za rekonvalescente i djecu. Sastavljen je više od voćnog nego grožđanog šećera pa se duže vrijeme ne kristalizira, u povoljnim uvjetima skladištenja i preko godine dana. Kada se kristalizira izgleda poput snijega jer su kristalići sitni i bijeli.