Prijava Registracija

Login to your account

Username
Password *
Remember Me

Create an account

Fields marked with an asterisk (*) are required.
Name
Username
Password *
Verify password *
Email *
Verify email *
Captcha *

pčelinji otrov           Pčelinji otrov stvar proizvode mlade pčele u prva dva tjedna života. Nakon što ga proizvedu otrov se nalazi na zatku pčele gdje ostaje do kraja njenog životnog ciklusa ili do situacije kad se pčela mora braniti pa ga preko žalca ispušta na neprijatelja. U  vrećici -spremniku otrova se nalazi oko 0,3 do 0,5mg pčelinjeg otrova vrlo složenog kemijskog sastava.

 

Pčelinji otrov je izlučevina žalčanog sustava pčele, a osnovna mu je prirodna namjena štititi pčelu i njezinu zajednicu od neprijatelja. To je gusta tekućina vrlo karakterističnog mirisa i gorkastog, kiselkastog okusa. U “Kuranu” je tekst o pčelinjem otrovu koji glasi: “Iz njihovih trbuha nastaje tekućina koja je medicina za ljude”.

U pučkoj medicini primjenjuje se kao protureumatik, a novija istraživanja primjene pčelinjeg otrova u liječenju pokazuju da pčelinji otrov utječe na ublažavanje boli, sniženje krvnog tlaka, smanjenje kolestelora u krvi, povećanje radne sposobnosti i drugo.

Pčelinji otrov također štiti organizam od zaraznih bolesti, koristi se za liječenje upala zglobova, raznih neuralgija i akutnih upala krvnih žila. Posebno su opisana liječenja ubodima pčela. Pčelinji otrov i primjena pčelinjeg uboda je prihvaćeni dio osnovne medicine. Poznato je da je pčelinji otrov oko 30% aktivniji od primjerice zmijskog otrova, međutim treba znati da zmijski otrov ugrizom zmije ulazi u tijelo u mnogo većim količinama. (ugriz poskoka npr. jednak je ubodu cca.:350 pčela)

Djelovanje visokih doza pčelinjeg otrova nije u potpunosti istraženo, ali se smatra da je od 300-400 uboda za prosječnog čovjeka smrtonosna doza. Treba uzeti u obzir da su to samo pretpostavke i stvarna smrtonosna doza uboda ovisi o mnogo faktora i ralikuje se od čovjeka do čovjeka. Kod ljudi koji su u svakodnevnom kontaktu sa pčelama – pčelarima, ispitivanjem je dokazano da nema patoloških promjena u organizmu nakon niza uboda. Dosadašnja saznanja o pčelinjem otrovu daju naslutiti da se radi o izuzetno vrijednom proizvodu pčelinje košnice o kojem će zasigurno biti još puno govora. Proizvodnja većih količina pčelinjeg otrova postala je moguća tek poslije otkrića da pčele reagiraju na slab udar struje ispuštanjem kapljice otrova.

Samo djelovanje otrova na ljude ovisi o nekoliko faktore poput: mjesta uboda, količine otrova koji se ubodom unese u organizam,  osetljivosti organizma na pčelinji ubod. Pa tako kod nekih osoba može doći do vrlo teških posljedica čak i smrti, dok kod pojedinih ubod pčele rezultira slabijom reakcijom organizma od uboda komarca. Zabrinjavajući je svakako podatak da se u svijetu bilježi sve veći broj osoba koje su sklone raznim alergijama pa tako i na još uvijek u većini slučajeva bezopasan ubod medonosne pčele. 

Što raditi ako / kada Vas ubode pčela?

  • Ukoliko ste alergični na pčelinji otrov ne pokušavajte sami sanirati posljedice već potražite liječničku pomoć
  • Uklonite lagano bez panike vrhovima noktiju, kreditnom karticom, nožićem ili pincetom žalac iz mjesta uboda
  • Nakon odstranjivanja žalca možete mjesto uboda tretirani nekim od sljedećih metoda ovisno o tome što vam se nađe pri ruci:
  • Isperite mjesto uboda običnom vodom sa ili bez upotrebe antibakterijskog sapuna
  • Umotajte ukoliko imate led u pamučnu krpu i stavite na mjesto uboda
  • Umočite pamučnu krpicu ili gazu sa amonijačnom vodom i krpic/gazu stavite na samo mjesto uboda. Amonijak će neutralizirati/ublažiti bol uzrokovanu otrovom
  • Isperete mjesto uboda pčele običnom vodom i utrljate usitnjenim i razmočenim aspirinom. Aspirin će pomoći oko smanjenja otekline i ublažiti bol. Ne koristite aspirin ukoliko ste alergični na njega
  • Napravite smjesu sode bikarbone i vode te utrljajte njome mjesto uboda. Soda će neutralizirati otrov i zaustaviti svrbež
  • Stavite komad svježeg mesa na mjesto uboda, enzimi će neutralizirati otrov i zaustaviti naticanje

O pčelinjem otrovu

Izvor:

polen          Pčele u prvom redu sakupljaju pelud sa cvjetova biljaka koje daju nektar, a ako ih nema dovoljno, tada sakupljaju s biljaka koje oprašuje vjetar. Pelud pojedinih biljaka razlikuje se prema obliku, veličini i boji. Veličina peludnih zrnaca kreće se od 0,012 do 0,050 mm u promjeru. Kod malog broja biljaka (npr. tikve, bundeve) promjer je veći i iznosi od 0,15 do 0,20 mm. Po boji i vremenu cvatnje biljaka pčelari najčešće određuju porijeklo peluda. Tako je bijeli pelud s maline, s maslačka žuti, zlatnožuti sa suncokreta, tamnocrveni s kestena, ljubičasti s facelije.

  • Primorski vrisak +

    Primorski vrisak Primorski vrisak ili bresina, brezina, vris, vrisak, kameni vrijesac, konjski vrisak, mali vrisak, modra kresina, se kao dobar začin od Opširnije
  • Visibaba +

    Visibaba Visibaba (Galanthus nivalis L.) je najranija proljetnica. Naraste do 10-15 iznimno 30 cm visoko. Iz lukovice se razvija okrugla zeljasta Opširnije
  • Jasen +

    Jasen Bijeli jasen (Fraxinus excelsior L.) listopadno je stablo do 40 m visine. Kora je isprva glatka i zelenkastosiva. Kasnije, kod Opširnije
  • Kadulja +

    Kadulja Kadulja ili žalfija (lat. Salvia officinalis), (eng. Sage) višegodišnja i medonosna, polugrmovita biljka visine 30 do 60 cm jakog korijena. Opširnije
  • Drijen +

    Drijen Drijen (Cornus mas L.) listopadni je grm, ili manje stablo koje sporo raste i doseže visinu do 5 metara (rijetko Opširnije
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • Jasen

    Bijeli jasen (Fraxinus excelsior L.) listopadno je stablo do 40 m visine. Kora je isprva glatka i zelenkastosiva. Kasnije, kod Opširnije
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20