• +385 98 335 462
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Vosak

vosak        Vosak proizvode mlade pčele iz posebnih žlijezda voskarica na trbuhu u dobi između 12 i 17 dana starosti. Radilice ga žvakanjem oblikuju i njime grade saće, u kojem će spremati sakupljeni nektar i med a u slobodne ćelije matica će polagati jaja za razvoj budućih mladih pčela. Također koriste vosak za poklopce kojim poklapaju dozreli med. Pod pojmom „zreli med“, podrazumijevamo med koji u sebi sadrži između 17-22% vode.

 

Vosak proizveden u tekućoj godini ukoliko se iz njega nije izlegla niti jedna generacija pčela, naziva se djevičanski vosak.

Prirodna boja pčelinjeg voska je bijela. Sama boja pčelinjeg voska ovisi o omjeru ostalih tvari u vosku (npr. propolisa, peludi…). Pčelinji vosak je u biti prirodna, u potpunosti jestiva i zdrava ekoambalaža za med.

Nakon otapanja, pčelari pčelinji vosak koriste uglavnom za izgradnju satnih osnova kako bi pčelama olakšali i ubrzali izgradnju saća za spremanje meda i stvaranje novih generacija mladih pčela. Poneki ga pčelari koriste i za izradu svijeća ili božićno-novogodišnjih ukrasa.

Točka topljenja mu je od 58-64ºC tako da pčelinji vosak osim u pčelarstvu koriste i u kozmetici, farmaciji, zubarstvu, slikarstvu, a nezamjenjiv je i u konzervatorske svrhe.


 


       U želji da proširi bavljenje pčelarstvom u  Monarhiji, carica Marija Terezija 1775. godine donijela je patent o pčelarstvu. Tim je zakonskim propisom u cijeloj Habsburškoj monarhiji dozvoljeno držanje neograničenog broja košnica, a pčelari su patentom bili oslobođeni svih nameta i poreza, pa čak i vojne obveze. Pčelari su smjeli postaviti pčele na ispašu gdje god su htjeli, jedino su vlasniku zemljišta morali nadoknaditi eventualno učinjenu štetu. Carica je između ostalog naredila i sadnju medonosnog bilja, posebice bagrema.

     Diljem Monarhije počinju se osnivati pčelarske škole. Prvi učitelj pčelarstva u Habsburškoj monarhiji bio je Anton Janša, kraljičin miljenik, a već 1770. godine, prema Caričinom naputku, Carsko vijeće za Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju na dužnost učitelja pčelarstva imenovalo je Varaždinca – Antuna Grubera, koji je dužnost obnašao u Varaždinskoj, Zagrebačkoj i Križevačkoj županiji.

 

Medonosne biljke

        Bijela mrtva kopriva (Lamium. album L.) stabljika joj je četverokutna i šuplja, 20-50 cm visoka, pri

       Japanska sofora (Styphnolobium japonicum (L.) Schott) je listopadno stablo iz porodice mahunarki (Fabaceae). Naraste do 20 m

  Drača (Paliurus spina-christi) je 2-3 metra visok, razgranjen, trnovit, listopadni grm ili manje drvo koje kod nas raste svuda