• +385 91 9482 866
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Uljana repica

uljana repica          Uljana repica (Brassica napus L.) je jednogodišnja zeljasta biljka. Stabljika je razgranata, a naraste u visinu od 1,2 do 1,8 m, a nerijetko i više. Listovi uljane repice su plavkastozelene boje, glatki ili s rijetkim uspravnim dlačicama na naličju. Cvjetovi uljane repice su dvospolni, skupljeni u grozdaste cvati na glavnoj osi stabljike i postranim granama. Sastoje se od 4 lapa, 4 latice, 6 prašnika i tučka. Latice su intenzivno žute boje. Na dnu cvijeta nalaze se četiri žlijezde nektarija čiji nektar privlači insekte, osobito pčele.

        Kod nas se uzgaja kao ozima kultura uglavnom za proizvodnju ulja iz sjemena. Radi svoje velike nadzemne mase uljana repica može se koristiti za stočnu hranu i zelenu gnojidbu, ali je tada beskorisna za pčele, jer se kosi na početku cvatnje. Vrlo je značajna medonosna biljka jer bogata je nektarom, cvatnja traje oko dvadesetak dana, a cvate u travnju kada drugih pčelinjih paša gotovo da i nema. Zbog navedenog ima značajnu ulogu u proljetnom razvoju pčelinjih zajednica i izgradnji saća. Vrlo dobro stimulira rojidbeni nagon pčela. U optimalnim uvjetima na uljanoj repici može se proizvesti 10-20 kg meda po košnici.


Izvor: Gospodarski list


 
Lipa

         Lipa ima više vrsta, a kod nas su zastupljene: krupnolisna lipa (Tilia platyphyllos Scop.), sitnolisna lipa (T. cordata Mill.) i srebrnolisna lipa (T. tomentosa Moench).
       Lipe se često sade po parkovima i drvoredima zbog lijepe guste krošnje, dobre hladovine i ugodnog mirisa za vrijeme cvatnje. Listovi su krupni, srcoliki i izmjenično smješteni. Cvjetovi su skupljeni u paštitastim cvatovima. Nalaze se na oko 8 cm dugom, žutozelenom pricvjetnom listu, koji kasnije služi za širenje plodova.
       Krupnolisna lipa listopadno je stablo do 40 m visoko sa širokom krošnjom. U cvatu je 2-6 cvjetova. Cvate rano, tj. u prvoj polovici lipnja. Sitnolisna lipa je niže stablo (25-30 m). Raste pretežito na brežuljkastom terenu u području s blagim ljetima. Pretežno je zastupljena u zoni bukovih šuma. U cvatu je 5-7 cvjetova. Cvate 14 dana kasnije od krupnolisne lipe, a cvatnja traje 15- 20 dana.
       Srebrnolisna lipa cvjeta najkasnije, nema ugodan miris, listovi su s donje strane posve prekriveni srebrnastim dlačicama. U cvatu ima 2-5 cvjetova, a prašnici u cvijetu su srasli u 5 snopića.

Sa svih vrsta lipe pčele skupljaju nektar i nešto manje peluda. U nekim godinama moguća je pojava medljike na lipi u svibnju i lipnju. Medenje je neredovito, a pogoduju mu topli dani s dovoljno vlage u zraku. 


Izvor: Gospodarski list


Bijela djetelina
bijela djetelina

       Bijela djetelina - Trifolium repens L. - je višegodišnja zeljasta biljka s puzećom stabljikom dugom do 40 cm. Najbolje uspijeva na vlažnijim i hladnijim tlima, u brdskom i planinskom području.  Cvjetovi su skupljeni u bijele glavice okruglog oblika i rastresite su.
       Bijela djetelina cvjeta od svibnja, pa do rujna, odnosno dok ne počnu jesenski mrazovi. Dobro podnosi zimu i niske zimske temperature. Osim nektara daje i nešto peluda tamne boje. Med je svjetlije boje te proziran, ukusnog okusa.


 


Zlatošipka

        Zlatošipka -Solidago sp, u narodu zvana još čelebigrana, štapika, zlatna ratvica. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a u Europu je stigla u 19. stoljeću kao ornamentalna biljka. Kako je zlatošipka veoma invazivna biljka (Nikolić i sur., 2014.) brzo se proširila po kanalima i neobrađenim i napuštenim površinama. Raste na pjeskovitim terenima pored Drave, Save i drugih rijeka. Ovo je višegodišnja zeljasta biljka visine 10-100 cm. Ima cvjetne zlatnožute glavice  smještene u cvati koje izgledom sliče grozdu. Cvjeta od lipnja do listopada i čini kasnu pčelinju pašu.


Stranica 1 od 5

x       Pčelinji otrov zagrijan na 100 stupnjeva ili, pak, zamrznut ne mijenja svoja svojstva. U odgovarajućim uvjetima, bez vlage i na sobnoj temepraturi, godinama ne mijenja svoja svojstva, ali je vrlo osjetljiv na određene enzime i jaka oksidacijska sredstva (kalijev hipermangan, vodikov peroksid). Pčelinji otrov je mješavina mnogo tvari, uglavnom vode i proteina (apitoksini), histamina, nekoliko organskih otrova, kiselina (kloridna, fosforna i mravlja), eteričnih ulja (koja prouzročuju bol i pečenje), sadržava magnezij, bakar, sumpor i druge tvari, od kojih neke mogu prouzročiti upalne procese, a druge grčeve, otežano disanje i posebno opasan za neke ljude u kojih izaziva anafilaktički šok, a ako se pravovremeno ne intervenira, može doći i do smrti.

      Danas je dokazano da otrov djeluje na mnoge bolesti, a kod nekih je dokazano i potpuno izlječenje. Koristi se u liječenju reumatskih bolesti, multiple skleroze, reumatske groznice, povišenog krvnog tlaka, hepatitisa, psorijaze, aritmije, migrene, a prema nekim autorima, djeluje na rak, ali i na virus HIV-a. Proizvode se otopine za davanje injekcija, kreme, gelovi, sapuni i tekućine za inhaliranje s pčelinjim otrovom.