• +385 91 9482 866
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Marijana Petir traži interventne potpore za hrvatske pčelare

Temeljem dopisa HPS-a predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir uputila je prijedlog ministrici poljoprivrede Mariji Vučković da razmotri mogućnost uvođenja interventne potpore koja bi, uzimajući u obzir gubitke medonosnog bilja tj. medonosnog potencijala zbog nepovoljnih klimatskih prilika, olakšala hrvatskim pčelarima nastavak proizvodnje i spriječila gubitak pčelinjih zajednica.

Petir je predložila i da u okviru suradnje s EU institucijama i drugim državama članicama Unije, koje se susreću s istim problemom, ministrica inicira aktivnosti kojima bi se kroz interventne mjere pomoći na EU razini, pripomoglo oporavku sektora pčelarstva u Republici Hrvatskoj.

 

„Iz izvješća o stanju mednonosnog bilja i pčelinjih zajednica u 2021. godini, koja su za Hrvatski pčelarski savez prikupile pčelarske udruge, razvidno je da su gubitci medonosnog bilja tj. medonosnog potencijala prisutni na cijelom području Republike Hrvatske, a što bi, zbog nedostatka hrane moglo utjecati i na povećane gubitke pčelinjih zajednica“, pojasnila je Marijana Petir pozadinu svog prijedloga upućenog ministrici.

 

Hrvatski pčelarski savez koji okuplja 154 pčelarske udruge čiji članovi predstavljaju 72,5% pčelara od ukupnog broja pčelara u Republici Hrvatskoj upisanih u Evidenciju pčelara i pčelinjaka za tekuću godinu, prikupio je izvješća navedenih pčelarskih udruga o stanju medonosnog bilja odnosno gubicima medonosnog potencijala na terenu izazvanim lošim i nepovoljnih vremenskim uvjetima, napose mrazom početkom travnja koji se uzastopno ponavljao tijekom nekoliko dana. Također, tom stanju su pridonijele neuobičajeno niske temperature za ovo godišnje doba, ali i dugo kišno razdoblje. Iz prikupljenih podataka na razini cijele Republike Hrvatske, Savez procjenjuje da su gubici na razvojnim pašama (voćna, vrbova, industrijsko bilje) 80%, dok su gubici na glavnim pašama (bagrem i kadulja u primorskom dijelu i na otocima) 100%. Savez procjenjuje da se zimski gubici pčelinjih zajednica kreću oko 40% na razini cijele Republike Hrvatske.


 Preuzeto s Hrvatski pčelarski savez


polen          Pčele u prvom redu sakupljaju pelud sa cvjetova biljaka koje daju nektar, a ako ih nema dovoljno, tada sakupljaju s biljaka koje oprašuje vjetar. Pelud pojedinih biljaka razlikuje se prema obliku, veličini i boji. Veličina peludnih zrnaca kreće se od 0,012 do 0,050 mm u promjeru. Kod malog broja biljaka (npr. tikve, bundeve) promjer je veći i iznosi od 0,15 do 0,20 mm. Po boji i vremenu cvatnje biljaka pčelari najčešće određuju porijeklo peluda. Tako je bijeli pelud s maline, s maslačka žuti, zlatnožuti sa suncokreta, tamnocrveni s kestena, ljubičasti s facelije.