• +385 91 9482 866
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Katalpa

Katalpa       Katalpa je vrlo dekorativno listopadno drvo koje pripada familiji Bignoniaceae. Dostiže visinu do 20 metara, krivudavog debla, krhkih grana i široko-okruglaste krošnje. Listovi su egzotični, veliki od 10 do 20 cm, srcolikog oblika, zelene do zeleno-žute boje, koja u jesen prelazi u zlatnožutu. Listovi djeluju odbojno na insekte, posebno komarce.

Stvaraju prijatnu hladovinu pa se često baš ispod katalpe u parkovima postavljaju klupe. Jednako tako katalpa svojim velikim listovima štiti ptice od vjetra i kiše pa im je omiljeno stanište. Inače su neprijatnog mirisa kada se protrljaju.

      Katalpa cvjeta u lipnju i srpnju. Cvjetovi su krupni, bijeli, zvonasti, unutar imaju dvije žute pruge i brojne crvenkaste pjege, skupljeni u cvasti oblika metlice. Cvijeta nakon šest do osam godina od sadnje. Plodovi su dugački, oblika su mahune, a izgleda poput tankih cigareta, sazrijevaju u jesen i ostaju na stablu cijele zime.  Brzorastuća je vrsta. Cvijet katalpe

        Katalpa voli sunčana mjesta i hranljivo zemljšte, a prilično je otporna kako na oboljenja tako i na razne štetočine. Sadi se pojedinačno i u grupama. Dobro podnosi gradske uslove i industrijska zagađenja pa je često viđamo i u gradskim drvoredima. Dosta se sadi i kao industrijsko drvo zbog brzog rasta. Nije velike čvrstoće, pa se lako obradivo drvo često upotrebljava u izradi manjih komada nameštaja.

      Izvrsna je biljka i za manje vrtove, budući da odlično podnosi orezivanje, pa joj se rast može kontrolirati desetak godina. Može se saditi uz kuće, balkone i terase gdje će 'tjerati' komarce, a nema straha da će slabim korijenom oštetiti temelje kuće.

      Također, treba znati da je korijen katalpe vrlo otrovan za razliku od listova koji su ljekoviti i koriste se u liječenju astme. Međutim, listovi imaju i blago narkotično svojstvo kao i njene mahune (cigarete).


Više o katalpi


x           Najveću ulogu u oprašivanju voća ima pčela.  Skupljajući nektar i pelud lete s cvijeta na cvijet i tako usput pružaju svoju najvažniju uslugu čovjeku - oprašuju cvjetove voćaka i stvaraju uvjete za oplodnju. Smatra se da udio pčela u oprašivanju voća ka iznosi oko 80 posto, a 20 posto otpada na ostale kukce i vjetar. Zbog toga se procjenjuje da je korist od pčela u oprašivanju voćaka i drugih biljnih kultura deset puta veća od vrijednosti pčelarskih proizvoda (meda, voska, pčelinjeg otrova).